2. G.E.T. konferencija i put u Centar svijeta

Događanje: 2. G.E.T. konferencija o eno-gastro turizmu

Sudionici: vinari, proizvođači hrane, trgovci, ugostitelji, touroperatori, turistički djelatnici, marketinške agencije, ulagači i ostali zainteresirani

Datum: 31. ožujka 2015., od 9.15 do 18.00

Mjesto: Hotel Amalia, Ludbreg

Organizator: Udruga za kulturu stola G.E.T.

2. G.E.T. konferencija za mene je počela već u Zagrebu kad sam s ostalim polaznicima krenula organiziranim prijevozom put malog grada Ludbrega – „središtu G.E.T. konferencije“. Inače, Ludbreg je poznat i kao središte svijeta tzv. Centrum mundi , a ovaj epitet zaslužio je, što zbog lokalne legende, što zbog činjenice da se Ludbreg uistinu nalazi u središtu koncentričnih kružnica na čijim obodima su smješteni neki od europskih gradova. Tako, na primjer, linija treće kružnice povezuje Beč, Budimpeštu i Trst.

Na drugoj kružnici nalazi se Zagreb iz kojeg smo mi krenuli pokušavajući se izvući iz gužve gradskih prometnica kako bismo čim prije uhvatili manje kaotičnu putanju koja vodi prema puno mirnijoj destinaciji – Ludbregu. Putovanje je uvijek inspirativno posebno kad ti se pred očima izmjenjuju slike (doduše brzinom autobusa) nekih novih pejzaža koji postepeno najavljuju što te čeka na cilju tvog putovanja.

2015-03-31 08.55.372015-03-31 08.57.11

Tako je urbanu kulisu metropole zamijenilo puno zelenije i „prirodnije“ okruženje, a moje oči koje su u tome uživale potakle su i moje uši na „razmišljanje“. Privilegija zbog privremenog delegiranja dnevnih obaveza i ulaska u zonu s manje stresa unijela je u mene tračak likovanja s kojim je ušla i ova prekrasna pjesma koju je John Lennon posvetio svojoj supruzi Yoko Ono, ali i svim ženama koje to žele:

 

2015-03-31 09.49.282015-03-31 09.33.382015-03-31 10.12.572015-03-31 10.06.16

Pjesma je završila, put smo otputovali i uslijedio je službeni dio. Konferencija je ugostila 7 stručnjaka koji su svaki iz svog kuta bacili tračak svjetla na središnju temu oko koje su nas G.E.T.-ovci okupili, a to je komunikacija u vinskom okruženju. Što se i od koga tom prilikom čulo, slijedi u nastavku:

1. Prof. dr. sc. Mario Plenković: Vino kao kultura sublimirane komunikacije u turizmu (komunikolog, redovni profesor Sveučilišta u Mariboru i Zagrebu)

Prof. Plenković je na vrlo zornim primjerima objasnio sintagmu „sublimirane komunikacije“. Npr., kad kažemo „usne su tvoje kao vino“ tada sublimirano komuniciramo, odnosno vino je ovdje sublimirano motivirano. Drugim riječima, radi se o prikrivenoj komunikaciji koja djeluje na mozak subjekta i potiče ga na djelovanje. Još jedan primjer sublimirane komunikacije bi bio ovaj: „Uživajte u vrućim kremšnitama samoborske Lavice!“ (misli se na Hotel „Lavica“). Ako ih se malo dublje analizira, ova poruka, kao i ona prethodna, sadrže elemente prikrivenog zavođenja u funkciji motivacije subjekta/turista i u tom smislu predstavljaju vrlo moćno komunikacijsko sredstvo. Ovo je svakako dobro primiti na znanje i primijeniti u praksi u promociji određene eno-gastro destinacije.

2. Dr. sc. Romana Lekić: Kreativna komunikacija u turizmu (antropolog, predstojnica katedre turizma na Veleučilištu VERN)

Profesorica Lekić govorila je o turizmu novog doba koji traži redefiniranje pojma „putovanja“ jer se   danas više ne putuje, kao nekada, radi odmora, nego u potrazi za novim stimulacijama. S putovanja se često vraćamo promijenjeni, u smislu obnovljeni i iscijeljeni, stoga ne čudi što se u korijenu riječi „ugostiteljstvo“, odnosno engleskog izraza „hospitality“ nalaze značenja poput hospicij i palijativna skrb. Također, naglašeno je da je za prodaju destinacije važna priča i to takva da ju gost/turist poželi doživjeti svim osjetilima. Takva priča mora biti autentična s mnoštvom zanimljivosti iz određenog kraja. Takva priča predstavlja učinkovit komunikacijski alat kojim se nešto iz nematerijalne dimenzije pokušava prenijeti u materijalnu dimenziju. Drugim riječima, priča je ta koja će potencijalnu turističku destinaciju učiniti stvarnom mekom turista.

3. Tina Eterović Ćubrilo: Predstavljanje udruge FIJET Hrvatska (novinarka, predsjednica Hrvatske udruge turističkih pisaca i novinara u turizmu FIJET)

Gospođa Tina Eterović Ćubrilo predstavila je hrvatski FIJET kroz djelovanje udruge i njenu povijest. FIJET je osnovan 1954. godine u Parizu u vrijeme nakon 2. svjetskog rata kada je Europa bila izmučena i osakaćena u svakom pogledu. Tijekom 55 godina djelovanja FIJET se proširio na 50-ak zemalja te danas broji oko 2000 članova. FIJET Hrvatska osnovan je 1964. godine i okuplja 55 članova, i to ne samo novinara, nego svih ostalih profesionalaca u turizmu.

4. Željko Suhadolnik: Komunikacija u razvijenim vinskim zemljama – moja saznanja i iskustva (glavni urednik revije za vino, gastronomiju i turizam „Svijet u čaši“)

Tijekom  ovog izlaganja čuli smo nekoliko korisnih i dobronamjernih savjeta o tome kako hrvatsku vinsku scenu i komunikaciju približiti globalnim standardima. Izabrala sam nekoliko poruka koje su mi se učinile poticajnima za daljnje razmišljanje:

  • Treba imati na umu da prvi kontakt s vinom ide preko boce, etikete i čepa i da bi oni trebali upućivati na kvalitativnu razinu vina;
  • U razvijenim EU zemljama se točno zna koje vino ide u koju bocu i s kojim čepom;
  • Etiketa treba precizno dati do znanja što je u boci, a ne neki pseudo-poetski opisi;
  • Treba kontinuirano i sustavno raditi na image-u svake vinorodne regije i vinogorja;
  • Dobra povezanost i organiziranost vinske branše je jedan od ključnih faktora za uspjeh;
  • U Hrvatskoj nisu doneseni detaljni pravilnici vezano za kvalitetu i organoleptičku tipičnost vina za određeno područje – apelacijski sustav je manjkav;
  • Hrvatska vina dobivaju oznake porijekla i kvalitete po principu koji je još uvijek na zavidno subjektivnoj i proizvoljnoj razini.

5. Ivo Kozarčanin: Vinski vodiči – da ili ne? (novinar 24 sata i jedan od osnivača Vinskih zvijezda)

Ivo Kozarčanin predstavio nam je nekoliko vrsta vinskih vodiča s kratkim osvrtom na njihove generalne karakteristike, i to ovim redom:

  • Enciklopedijski vodiči: često su skupi i preobimni, a upitna je i njihova pouzdanost. Ogledni primjer takvog vodiča je Parker’s Wine Buyer’s Guide;
  • Vodiči s ocjenjivanjem vina: oni vrijede samo za ocjenjena vina od kojih neka više nisu dostupna na tržištu;
  • Sajamski vodiči: predstavljaju korisno štivo za posjete vinarijama;
  • Kalendarski vodiči: donose prijedloge vina prema kalendarskim prilikama tj. kalendarskoj godini;
  • Turistički vodiči: mogu biti zanimljivo štivo, ali im nedostaje više informacija da bi postali korisna literatura u rukama ozbiljnijih ljubitelja vina;
  • Internet: Internet također može poslužiti kao svojevrstan vinski vodič, ali s njim treba pažljivo rukovati s obzirom da sve informacije na njemu ne dolaze iz provjerenih izvora.

Na kraju izlaganja čovjek od vinskih vodiča lijepo je zaključio da su vinski vodiči korisni, ali kao što je to slučaj i sa nekim drugim vodičima, na njih se ne treba slijepo oslanjati. Oni samo predstavljaju dobru osnovu i ishodište za daljnje istraživanje i eksperimentiranje koje je na nama.

6. Loreena Meda: Komunikacija između ugostitelja i proizvođača (eno-gastro konzultantica)

Loreena Meda je na početku izložila neke korisne statističke podatke o proizvodnji i prodaji vina u   Hrvatskoj:

  • 70% prodaje vina u Hrvatskoj odnosi se na domaća vina što znači da domaći proizvođači imaju dovoljno prostora za plasman svoji vina na tržištu;
  • U 2014. godini prodalo se 8,5 % više vina nego u 2013. godini;
  • Kupci su zainteresirani za autohtone sorte;
  • Tržište traži još hrvatskih pjenušaca.

Također, predavačica je iznijela svoje zanimljivo viđenje odnosa između ugostitelja i proizvođača. Za nju je taj odnos sličan odnosu iz ljubavne priče što se vidi po tome jer prolazi vrlo slične faze kao i klasična ljubavna priča: upoznavanje – ponuda (u početku vam nude sve) – održavanje veze – marketing (promocija na obostranu korist i zadovoljstvo).

7. Željko Latinović: Mogućnosti financiranja iz EU fondova (ekonomist, vlasnik privatnog savjetodavnog poduzeća La-Company iz Zagreba)

Ekonomist Željko Latinović govorio je o važnosti pomnog pripremanja natječajne dokumentacije koja se predaje za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova i pri tom naglasio da u tu svrhu treba oformiti projektni tim stručnjaka koji će ozbiljno raditi na njoj. Također, poželjno je uz pisanu dokumentaciju priložiti i tzv. foto dokumentaciju kako bi se mogle pratiti promjene nakon ulaganja dobivenih sredstava. Rečeno je kako za veće projekte postoji mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava i do 2 milijuna eura i kako je „Vinska omotnica“, nacionalni program pomoći sektoru vina i vinogradarstva, definitivno jedan od najboljih programa pomoći. Također,  g. Latinović je upozorio kako je vrlo važno da svi troškovi od dobivenih sredstava budu pokriveni tj. opravdani jer u protivnom kontrolne agencije traže povrat sredstava, a i toga je, nažalost, bilo u Hrvatskoj.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Predavači 2. G.E.T. konferencije: Ivo Kozarčanin, Romana Lekić, Željko Suhadolnik, Tina Ćubrilo, Loreena Meda, Željko Suhadolnik

S ovim izlaganjem i prigodnom diskusijom na kraju, završila je 2. G.E.T. konferencija, a po njenom uspješnom završetku – a malo i tijekom (tko prizna, više mu se prašta!) – nazdravljali smo vinima Micak (M. Bistrica), Medea (Pula) i Stručić (Ludbreg).

Završeci, makar i sretni, uvijek imaju neki „blues“ pa sam za povratak u Zagreb, ali i za kraj ovog teksta odabrala pjesmu „Workingman’s Blues“ s albuma Boba Dylana iz 2006. godine „Modern Times“.

Važna napomena: 2. G.E.T. konferencija održana je u organizaciji Udruge za kulturu stola G.E.T., a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH, Udruženja vinarstva pri HGK i Varaždinske županije te u suorganizaciji s gradom Ludbregom.

Do slušanja…

Posted in Događanja and tagged , , .

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.